Jezik ravnopravnosti

Cilj javne kampanje je osvijestiti širu javnost o neravnopravnom položaju žena i djevojčica koristeći vidljivost neravnopravnosti u jeziku te tako otvoriti prostor u javnom prostoru za razgovor o ovoj temi. Kroz razgovor o neravnopravnosti žena, cilj je i upozoriti na različita područja borbe za prava žena te predstaviti organizacije civilnog društva koje se aktivno bore za prava žena iz cijele Hrvatske.

Prema istraživanju provedenom početkom 2016. godine (Ženska soba, Organizacije civilnog društva kao ključni akteri u suzbijanju nasilja nad ženama), a u kojem je sudjelovalo 37 osoba iz različitih organizacija civilnog društva i državnih institucija/ tijela, od 23 uključene organizacije velika većina ima više od 20 godina iskustva u direktnom radu sa ženama žrtvama nasilja. U najvećem broju imaju do 5 zaposlenih osoba, kao i značajan broj vanjskih suradnica/ka i volonterki/a.

Gotovo sve organizacije pružaju dugoročnu podršku žrtvama, pravno i psihološko savjetovanje, pružanje krizne podrške, kao i podrške u sudskom postupku.

Više od trećine organizacija ima i skloništa za žene žrtve nasilja i njihovu djecu. Od 23 organizacije, 22 rade svaki radni dan, u prosjeku 8 sati, uz mogućnost prilagodbe termina potrebama žrtava.

Ove organizacije godišnje savjetuju 7200-9950 žrtava nasilja, a u skloništima pružaju pomoć i podršku za više od 300 žena i djece.

Iako je njihov rad otežan nestabilnim i neredovitim financiranje te često nepovjerenjem i predrasudama, ove organizacije su kroz svoj dugogodišnji predani rad stvorile neovisni sustav podrške ženama i djeci žrtvama rodno uvjetovanog nasilja i svojim utjecajem pokrenule ključne promjene vezane za područje nasilja nad ženama u radu državnih institucija i tijela.

Tko provodi javnu kampanju ?

Kampanja „Pričajmo jezikom ravnopravnosti“ se provodi u okviru projekta Novom snagom protiv nasilja nad ženama koji financijski podržava Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, financijski mehanizam europskog gospodarskog prostora (EGP) i financijski mehanizam Kraljevine Norveške. Projekt provode Ženska soba – Centar za seksualna prava (Zagreb) s partnerskim organizacijama Ženska udruga “IZVOR” (Tenja), Ženska grupa Karlovac „Korak“ (Karlovac) i Stígamót – Counselling and education center on sexual violence (Reykjavík, Island).

Provedbi kampanje su se pridružile i druge ženske i feminističke organizacije diljem Hrvatske, kao i naša udruga PaRiter.

Koje su organizacije uključene u  javnu kampanju?

U kampanju je uključeno više od 15 organizacija iz čitave Hrvatske od kojih je njih 12 direktno sudjelovalo u osmišljavanju kampanje. Riječ  je o ženskim i feminističkim organizacijama koje aktivno djeluju na području borbe za prava žena, neke i više od 20 godina, a čije je aktivno zalaganje odgovorno za pozitivne promjene vezane uz prepoznavanje i razumijevanje prava žena i rodnu ravnopravnost kao i konkretne učinjene korake na ovom području koje uključuju promjene u javnim politikama, zakonodavstvu i praksama institucija. Popis organizacija nalazi se na web site-u www.zenskasoba.hr/jezik-ravnopravnosti te na službenoj Facebook stranici kampanje.

Koji je cilj kampanje?

Cilj kampanje je osvijestiti javnost o neravnopravnosti žena i muškaraca koristeći vidljivost neravnopravnosti u jeziku. Žene su u odnosu na muškarce neravnopravne u svim područjima javnog i privatnog života, a nedostatak ženskih imenica u jeziku odražava tu neravnopravnost pri čemu svakodnevnom upotrebom jezika ponovno proizvodimo tu neravnopravnost, recimo kada govorimo o sebi koristeći riječi u muškom rodu.

Svrha kampanje je kroz razgovor o rodnoj neravnopravnosti u jeziku upozoriti na različita područja borbe za prava žena i predstaviti organizacije civilnog društva koje se aktivno bore za prava žena i djevojčica već više od 20 godina. Upravo se kroz razgovor o njihovom radu teži osvijestiti na koje sve načine možemo djelovati u borbi za rodnu ravnopravnost i prava žena.

pricajmo

Što očekujemo od kampanje?

Očekujemo da će javna kampanja „Pričajmo jezikom ravnopravnosti“ privući pažnju šire javnosti i tako još jednom otvoriti prostor za razgovor o različitim aspektima neravnopravnosti žena te o načinima na koje se sve i svi možemo uključiti u borbu za prava žena, a po uzoru na ženske i feminističke organizacije koje djeluju diljem Hrvatske.

Pozivamo građanke i građane da se uključe i predlože inačice riječi u Ženskom rodu i na taj način kroz jedan mali aktivistički čin doprinesu rodnoj ravnopravnosti.

Koja su to područja u kojima muškarci i žene nisu ravnopravni?

Područja u kojima su žene i muškarci još uvijek neravnopravni su osim jezika, svakako područje obrazovanja, zdravstva, političke participacije i ekonomskih mogućnosti, a najjasniji znak neravnopravnosti žena i djevojčica je rasprostranjenost različitih oblika rodno-uvjetovanog nasilja. Tako prema istraživanju koje je provela Agencija za temeljna prava EU (Fundamental Rights Agency) 2014., jedna od triju žena (33 %) doživjela je tjelesno i/ili seksualno nasilje od 15. godine života. Otprilike 8 % žena doživjelo je tjelesno i/ili seksualno nasilje u razdoblju od 12 mjeseci prije provođenja istraživačkih intervjua. Od svih žena koje imaju (sadašnjega ili prijašnjega) partnera 22 % njih doživjelo je tjelesno i/ili seksualno nasilje.

Iako je globalno zabilježen značajan porast po pitanju edukacije žena i djevojčica, problem nastaje u kroničnom disbalansu u plaćama i participaciji na tržištu rada, pri čemu su vrlo često žene, za razliku od muškaraca, manje plaćene za obavljanje jednakog rad. U Hrvatskoj je primjerice vidljivo prema izvještajima Državnog zavoda za statistiku da iako su žene u prosjeku više educirane od muškaraca, malo ili vrlo malo ih je prisutno na upravljačkim pozicijma velikih tvrtki i kompanija ili u nadzornim i upravnim odborima.

Neravnopravan položaj žena vidljiv je i u političkoj zastupljenosti u Hrvatskoj, pri čemu smo svjedokinje i svjedoci sve većeg smanjenja žena zastupljenih ne samo u političkim strankama već i u samom Hrvatskom saboru. Među zastupnicima Hrvatskog sabora je manje od 13% zastupnica, što je od 1995. godine najmanji broj do sada.

Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma do ostvarenja potpune rodne ravnopravnosti žena i muškaraca nam preostaje još 170 godina, odnosno tek 2186. godine (http://www3.weforum.org/docs/GGGR16/WEF_Global_Gender_Gap_Report_2016.pdf).

Kako djeluju ženske i feminističke organizacije?

Ženske i feminističke organizacije u Hrvatskoj djeluju već više od 20 godina. Djeluju u različitim gradovima Hrvatske, s najvećim brojem organizacija u Zagrebu, a najmanjim u Dalmaciji, kroz rad autonomnih savjetovališta, skloništa, sigurnih kuća i SOS telefona. Svi načini rada sa ženama žrtvama nasilja i za prava žena su za osobe besplatna i vrlo često anonimna. Principi prema kojima djeluju ženske i feminističke organizacije su vrlo usmjene na same žrtve koje polaze od povjerenja, podrške, sigurnosti, dostupnosti i slično, ali i obavezne rodne perspektive u radu te međusektorske suradnje svih relevatnih osoba u području suzbijanja nasilja nad ženama.

Prema istraživanju provedenom početkom 2016. godine (Ženska soba, Organizacije civilnog društva kao ključni akteri u suzbijanju nasilja nad ženama), a u kojem je sudjelovalo 37 osoba iz različitih organizacija civilnog društva i državnih institucija/ tijela, vidljivo je da osobe zaposlene u ženskim i feminističkim organizacijama imaju višu ili visoku stručnu spremu s više od 10 godina radnog staža u organizacijama koje rade 20 i više godina sa ženama žrtvama nasilja. Gotovo sve organizacije pružaju dugoročnu podršku ženama žrtvama nasilja (duže od 3 mjeseca) pri čemu najčešće pomoć i podršku pružaju 6 do 20 osoba mjesečno vezanouz problematiku nasilja u obitelji i seksualnog nasilja. Skloništa za žene i djecu žrtve nasilja prosječno godišnje smještaju između 20 i 50 žena žrtava i njihove djece.

U najvećem broju imaju do 5 zaposlenih osoba, kao i značajan broj vanjskih suradnica/ka i volonterki/a. Gotovo sve organizacije pružaju dugoročnu podršku žrtvama, pravno i psihološko savjetovanje, pružanje krizne podrške, kao i podrške u sudskom postupku. Više od trećine organizacija ima i skloništa za žene žrtve nasilja i njihovu djecu. Od 23 organizacije, 22 rade svaki radni dan, u prosjeku 8 sati, uz mogućnost prilagodbe termina potrebama žrtava. Ove organizacije godišnje savjetuju 7200-9950 žrtava nasilja, a u skloništima pružaju pomoć i podršku za više od 300 žena i djece.

Ženske i feminističke organizacije prepoznate su kao glavne pokretačice, kreatorice i inicijatorice mnogih zakonskih promjena, pozitivnih društvenih promjena, osiguravanja pomoći i podrške ženama žrtvama nasilja, te one koje su uspostavile razne institucionalne mehanizme nužne za postizanje rodne ravnopravnosti, suzbijanje nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, kao i institucionalnih promjena u radu relevantnih institucija sa ženama žrtvama nasilja.