Romi u raljama birokracije postaju nevidljivi građani

Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine, u Hrvatskoj živi 16 975 deklariranih Roma, no stručnjaci smatraju da ih zapravo ima između 30 i 40 tisuća. Procjenjuje se da dvije trećine od tog broja nema važeću putovnicu, a zbog neposjedovanja važećih dokumenata, jedna četvrtina njih pred zakonom postaje „nevidljiva“ što ostvarivanje njihovih, ionako vrlo često smanjenih prava, čini gotovo nemogućim.

U današnjem svijetu državljanstvo predstavlja pravnu poveznicu između pojedinca i države, koja osim osjećaja pripadnosti i punopravnog sudjelovanja u društvu pruža i pristup širokom spektru prava. Neposjedovanje državljanstva (apatridnost) ima ozbiljne posljedice na kvalitetu života pojedinaca i njihovih obitelji: prepriječen im je pristup zaposlenju, braku, obrazovanju, stanovanju, zdravstvenom i mirovinskom sustavu te mnogim drugim područjima koje većina stanovnika uzima zdravo za gotovo. Najčešći razlozi nereguliranog pravnog statusa u skladu sa Zakonom o državljanstvu i Zakonom o strancima su neinformiranost, složena administrativna procedura, nedostatak financijskih sredstava, poteškoće pri pribavljanju određenih dokumenata i strah od sankcija.

Priča Hazbe Hasanović, rođene 1978. godine u Zadru, samo je jedna od mnogih u Hrvatskoj. Naime, Hazbi, iako rođenoj u Hrvatskoj, u rodnom listu piše da je Bosanka, iako u BiH nije bila upisana u matičnu knjigu rođenih. Nedavno se vratila iz BiH gdje je provela dva mjeseca kako bi napravila biometrijsku putovnicu i osobnu iskaznicu, međutim njezino četvero djece i dalje nema dokumente što im onemogućuje da koriste osnovna prava poput onog na obrazovanje, zdravstvenu zaštitu ili na rad.

Foto: Bojana Minović

Foto: Bojana Minović

S istim problemom se susreću mnogi Romi, državljani Srbije, BiH, Makedonije ili Kosova, od kojih većinom rođeni 1970-ih i 1980-ih godina (u Jugoslaviji), a kojima su istekle stare putne isprave. Kako bi ishodili nove, biometrijske, moraju po njih otići u svoje matične zemlje što za mnoge od njih zbog teške financijske situacije nije moguće.

“Rješavanjem statusnog pitanja pripadnika romske nacionalne manjine stvorila bi se mogućnost rješavanja i ostalih problema te bi se znatno doprinijelo poboljšanju uvjeta života Roma u Hrvatskoj”, smatraju u Udruzi žena Romkinja Hrvatske Bolja budućnost. Upravo iz tog razloga krajem 2013. godine organizirale su tribinu na kojoj se raspravljalo upravo o ovim pitanjima. “Osobe koje moraju izvaditi biometrijske putovnice u drugim državama, to ne mogu napraviti jer nemaju adresu koju bi mogli prijaviti kao svoje boravište, a nemaju niti financijskih sredstava za boravak u drugoj državi. Osim toga, za rješavanje statusa u Republici Hrvatskoj potrebno je imati dovoljno sredstava za život i potrebno je priložiti dokaz o sredstvima što je za većinu njih nemoguće budući da se često ne uspijevaju zaposliti”, zaključeno je na tribini.

Vlada Republike Hrvatske je 2003. godine izradila Nacionalni program za Rome u kojem je predvidjela da se problemi ove vrste rješavaju na način da se osnuju mobilni timovi sastavljeni od predstavnika nadležnih ministarstava, ureda državne uprave, centra za socijalnu skrb, romskih nevladinih udruga i predstavnika Roma koji će u području naseljenom Romima utvrditi stanje u pojedinačnim slučajevima i uputiti stanovnike tog područja o načinu rješavanja statusnih pitanja, posebice prijave boravka i stjecanja hrvatskog državljanstva.

Majda Bembić

Izvori: H-Alter, Udruga žena Romkinja Hrvatske Bolja budućnost