Trgovanje ljudima još uvijek je rastući problem

Međunarodni dan borbe protiv trgovanja ljudima održava se danas, 30. srpnja s ciljem osvješćivanja ovog rastućeg problema. Procjenjuje se da je trgovanje ljudima treća najveća međunarodna zločinačka industrija (nakon trgovine ilegalnih droga i oružja) s godišnjim prihodom od 32 milijarde dolara godišnje.

MUP definira trgovanje ljudima kao “vrbovanje, kupnju, prodaju, predaju, prijevoz, poticanje ili posredovanje u kupnji, prodaji ili predaji, pružanje utočišta i prihvat osoba, uporabu sile, prijetnju uporabom sile ili drugim oblicima prinude, otmice, prijevare, zlouporabe položaja ili ovlasti da bi se došlo do pristanka osobe koja ima kontrolu nad drugom osobom.” Osobe se eksploatiraju radi prostitucije, pornografije, seksualnog turizma, robovskoga rada, prosjačenja, nezakonitog usvajanja djece, sklapanja lažnog i prisilnog braka i trgovanja ljudskim organima. Na meti nisu samo odrasli, već i djeca, koja se iskorištavaju  u različite svrhe.

Desktop1

Kako se navodi u  Izvješću o provedbi nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima  za razdoblje od 2012. do 2015. godine za 2014. godinu, u Hrvatskoj se posljednjih godina može primijetiti porast broja žrtava. Prošle godine zabilježeno je 37 osoba koje su prošle trgovanje, a od toga su 33 osobe državljani/ke Republike Hrvatske, tri Bosne i Hercegovine i jedan državljanin Rumunjske. Većina tih žrtava su žene, a žrtve se najčešće iskorištavalo za seksualne usluge. Društvene mreže predstavljanju opasnost posebno za djecu, a to se pokazalo i u Hrvatskoj. Naime prošle godine je zabilježeno mamljenje djece preko društvenih mreža uz obećanje nagrada.

Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost. (Opća deklaracija o ljudskim pravima, čl. 3.)

Žrtve trovanja postaju tuđe vlasništvo.  Ljudi koji se nađu pod ovakvom vrstom trgovanja zbog prisile, prijetnji, ucjenjivanja i nemogućnosti izbora postaju robovi. Postoji mnogo svjedočanstava žrtava koje su se uspjele spasiti, a bile su podvrgnute trgovanju i robovskom radu. Žrtve najčešće nasjedaju na lažne primamljive oglase za posao koje nude lažne agencije iza kojih se skriva organizirani kriminal. Osim što ih se na prijevaru izvodi iz vlastite zemlje, žrtvama se oduzimaju osobni dokumenti, što najčešće označuje početak trgovanja, iako žrtve toga često nisu svjesne. Trgovci nisu samo neznanci koji nude poslove iz snova, već ponekad i poznate osobe, koje stvaraju prijateljski odnos s potencijalnim žrtvama kako bi se zadobilo njihovo povjerenje i dobio dojam profesionalnosti, što olakšava trgovinu ljudima. Osobe koje upadnu u krug trgovanja prisiljene su na rad pod teškim fizičkim i psihičkim uvjetima bez zdravstvene zaštite. Uz to su izložene prisilnoj konzumaciji droga, stalnom nadzoru, zabrani kontakta s obitelji, prijetnjama i različitim oblicima zlostavljanja, što im onemogućava bijeg.

d2

Kako bi izbjegli ovakvu vrstu robovskog rada, važno je pravovremeno prepoznati sumnjive ponude. MUP daje nekoliko korisnih naputaka:

Ukoliko uočite primamljiv oglas za odlično plaćen posao u zemlji ili inozemstvu iako se ponuda čini legalnom, jer “trgovanje ljudima se događa nekom drugom“, za svaki slučaj potrebno je:

  • Ostvariti kontakt s poslodavcima, raspitati se o njihovim referencama
  • Ostvariti kontakt s poslodavcima, raspitati se o njihovim referencama
  • Obaviti dostupne provjere o poslodavcu, koristiti otvorene izvore pri prikupljanju podataka
  • Obaviti razgovor s poslodavcem glede uvjeta zapošljavanja, zarade, plaćanja doprinosa
  • Zatražiti primjerak i pojašnjenje ugovora o zapošljavanju
  • Ne dopustiti da druge osobe rješavaju administrativna pitanja glede zapošljavanja
  • Savladati osnove stranog jezika u slučaju odlaska u inozemstvo
  • Napravite preslike osobnih dokumenata
  • Putnu ispravu dati na uvid samo ovlaštenim službenicima.

U slučaju da vam budući poslodavac ne želi omogućiti neku od navedenih stvari, opravdavajući se na razne načine, odustanite od mogućeg posla, bez obzira koliko se primamljiv činio!

Nitko se ne smije držati u ropstvu ili ropstvu sličnom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuju se u svim njihovim oblicima. (Opća deklaracija o ljudskim pravima, čl. 4.)

Izvori: MUP, Izvješće o provedbi nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima  za razdoblje od 2012. do 2015. godine za 2014. godinu, Opća deklaracija o ljudskim pravima, Do something.org