Zdravlje i klasna pripadnost

Prije četrdesetak se godina fokus znanstvenih istraživanja bavio odnosom rizičnih zdravstvenih ponašanja i posljedica istih na zdravstveno stanje pojedinaca i društva u cjelini. U to se vrijeme životni stil smatrao glavnim uzrokom većine zdravstvenih pobola i pomora, kako navodi Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Odjel za istraživanja psihosocioekonomskih i bihevioralnih odrednica zdravlja HZJZ ističe kako se glavnina tadašnjih istraživanja i mjera usmjeravala na odgovorno ponašanje pojedinaca koji zbog prosperitetnijeg načina života, izobilja i dostupnosti hrane i sigurnijih životnih uvjeta za posljedicu imaju, paradoksalno, lošije zdravstveno stanje.

Koliko smo zdravi ne ovisi o našim djelima, već o pripadnosti društvenoj klasi

Izvještaji iz 1997.godine (Acheson, Velika Britanija) navode promjenu smjera percepcije: smatra se da sadržaj istraživanja treba okrenuti drugim izvorima problema: rezultati su sve češće upućivali da zdravstvene nejednakosti ne ovise toliko o ponašanju pojedinaca u očuvanju zdravstvenog kapitala, koliko o socio-ekonomskim nejednakostima u britanskom društvu.

Novije su studije, desetak europskih zemalja, pokazale veliku ovisnost socijalnih faktora i zdravlja potvrđujući tezu o važnosti socio-ekonomskih nejednakosti kao temeljnim uzrocima zdravstvenih nejednakosti.

Nacionalne službe skandinavskih zemalja odmakle su najdalje i tvrde da je poboljšano zdravlje njihovih nacija ostvareno ponajprije boljom kontrolom loših utjecaja ekonomske krize na socijalno ugrožene društvene skupine.

Hrvatska  zdravstvena politika provodi zdravstvenu strategiju napuštenu pred 50 godina?

Ipak, gotovo 50 godina nakon spomenutih kontinuiranih istraživanja, u Hrvatskoj se zdravlje tretira isključivo kroz odgovornost pojedinca i kao ‘fiskalna kategorija’, spominje Bilten, a Služba za promicanje zdravlja HZJZ svoju službenu politiku i dalje temelji na preporukama prošlog stoljeća: doktorica Sanja Musić Milanović (voditeljica Odjela za promicanje zdravlja HZJZ) je svojom izjavom o rezanju crnog kruha na tanje šnite pokazala socijalnu neosjetljivost prema građanima Republike Hrvatske u kojoj je trenutno 329.230 službeno registriranih nezaposlenih osoba (HZZ) te još 320.000 blokiranih u dužničkim okovima (Udruga blokiranih).

blokirani_flyer_front

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2014. godine, stopa rizika od siromaštva iznosi 20,4%, a kad se iz dohotka isključe socijalni transferi i mirovine, stopa rizika od siromaštva iznosi 45,2%, ističe Bilten.

Fizička neaktivnost, prekomjerna težina, loše prehrambene navike i ovisnosti glavni su uzroci lošeg zdravstvenog stanja nacije, prema Nacionalnoj strategiji za razvoj zdravstva 2012-2020., no Strategija ne analizira kako je do toga došlo i što utječe na porast tih posljedica.

Preporuke individualističkog tipa o odgovornijem ponašanju pojedinaca, a nesagledavanje neprikazane strane jednadžbe socio-ekonomskih uzroka lošeg zdravstvenog stanja nacije, čine savjete službenih javnih institucija ciničnim, navodi Bilten.

Svjetska zdravstvena organizacija je 2005. godine osnovala Komisiju za socijalne determinante zdravlja, koja je napravila niz istraživanja i potvrdila kako su za porast zdravstvene nejednakosti među stanovništvom ključni nezaposlenost, opasna radna mjesta, globalizacija i nedostupnost pružanja zdravstvene zaštite.

Ljudi su bolesni zbog siromaštva, neadekvatne ishrane, neprikladnih radnih uvjeta i nezdravog života, odlučan je Jonathan Wolff, britanski akademik. U svojoj knjizi Ethics and Public Policy iz 2011. godine analizira zdravstvene nejednakosti i ističe kako je važno razlikovati zdravlje, zdravstveni sustav (health system) i zdravstvenu zaštitu (health care system). Prema Wolffu omogućavanje pristupa zdravstvenoj zaštiti nije dovoljno i ne smije biti jedino rješenje.

Ionako urušen hrvatski zdravstveni sustav ostvaruje sve manja ulaganja, a do kraja ove godine plan je da 55% prihoda, hrvatske bolnice ostvaruju od pružanja usluga, kako bi nadoknadile dugove i pretrpjele izlazak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz državne riznice, izvještava Slobodna Dalmacija. U HZZO-u ocjenjuju da će natjecanje među bolnicama povećati njihovu motivaciju i učinkovitost, što bi trebalo rezultirati smanjenjem lista čekanja.

U Sindikatu zdravstva i socijalne skrbi su mnogo suzdržaniji.Ne znaju što će biti s bolnicama koje neće moći zadovoljiti kriterije. “Bit će zanimljivo pratiti kako će se provoditi novi model, no kako se radnika mora platiti prema pravima iz kolektivnog ugovora, a dobavljače također, čini mi se da će se sve na kraju opet slomiti na pacijentima i da će opet biti manje novca za njihovo liječenje”, riječi su Predsjednice sindikata Spomenke Avberšek.

Zdravlje nije samo ‘medicinska stvar’

U Hrvatskoj ne postoji usklađenost socijalne, zdravstvene, obrazovne, okolišne politike i politike  radnog zakonodavstva. Socijalne determinante i faktori koji utječu na zdravlje pokazuju tendenciju pogoršanja.

Promatranjem iskustava skandinavskih zemalja, dolazi se do zaključka da ne postoji jedinstveni ‘skandinavski model’ nacionalnog zdravstva. Uvažavajući partikularna iskustva Danske, Norveške i Švedske, potrebno je proučiti u kojoj su mjeri spomenute politike usklađene, koji su problemi i uzroci identificirani na sveobuhvatnoj razini, što bi, shodno obrađenim podacima, svaka od politika trebala poduzeti i to u skladu s liberalnim ili socijal-demokratskim idejama u Europi pa tako i u Hrvatskoj.

Norveška i švedska iskustva smatraju političku odgovornost prvorazrednim faktorom planiranja i očuvanja zdravlja nacije naglašavajući važnost socijalne države, a uz danski model koji također ističe važnost individualne edukacije i ponašanja, Hrvatska može pronaći širi i suvremeniji okvir nacionalnog zdravstvenog modela koji sveobuhvatno dotiče interese cijelog nacionalnog tijela kao kostura nacionalnog bića.

Autorica: S.B.

Izvori: NCBI